Marie-Hélène Mathey Boo Lowumba
Fonction
Ministre
Biographie
Naissance
30 novembre 1943
Kinshasa, République Démocratique du Congo
Nationalité
Formation
Université libre de Bruxelles (en)Voir et modifier les données sur Wikidata
Activité
Ambassadrice extraordinaire et plénipotentiaire de la République démocratique du Congo auprès des États-Unis d’Amérique.
Conjoint
René Mathey (décédé)
Enfant
2

Marie-Hélène Mathey Boo Lowumba azali diplomati ya Kongo abotami mokolo ya 30 Novɛmbɛ 1943 na Kinshasa .

Mokolo ya 11 Yanuali 2022, aponamaki na mokonzi ya mboka Félix Tshisekedi lokola mokonzi ya ambassade ya kokamwa mpe mokonzi monene ya République démocratique du Congo , Etats-Unis d’Amérique .

Boyekoli

kokoma

Monganga ya mibeko, boyebi malamu mingi na mibeko ya libanda, azuaki boyekoli na Iniversite ya bonsomi ya Bruxelles (ULB) na Belgique [1] . Ezalaki na ULB nde akutanaki na mobali na ye oyo akobala ye, M. René Mathey, mwana mboka ya Republiki ya Kongo ya ngambo ebale. Diplomate ya mosala naye, azali na boyebi makasi na ba ebombiseli ya mosolo oyo azali ko mimonisa na bango mboka na ye pendant ba mbula na préparation, négociation mpe redaction ya ba nombreux accords ya coopération bilatérale mpe multilatérale.

Ebandeli ya boyebi ya mosala

kokoma

Na 1972, Marie-Hélène Mathey Boo abandaki mosala na ye ya diplomate na kokota na Ministère ya Affaires étrangères ya République démocratique du Congo (RDC) esika asalaki lokola conseiller juridique ya ministre. Akosangana na bokeli pe masolo ya ba accords bilatéraux ebele ( ba accords ya coopération France - Congo, ba accords internationales ya droit mer, etc.) pe akozala na rôle ya liboso na masolo ya accord Lomé I (coopération industriel pe protocole ya sukali) .

Kobanda 1973 tee na 1975, azalaki attaché juridique mpe diplomatique na Présidence ya République populaire du Congo Brazzaville mpe en même temps asala lokola Professeur ya droit public international mpe ya ba fonctions diplomatiques na Ecole nationale d’administration ya Brazzaville avant azala Conseiller économique na ambassade ya RDC na Benelux mpe CEE oyo ezali na bokonzi likolo ya bikolo ya Scandinavie.

Na 1977, fonctionnaire internationale, akoti na Centre ya Développement industriel (CDI) ya ACP-CEE na Bruxelles esika, en tant que Chef ya Administration, a participer activement na préparation ya forum industriel ya liboso pona Afrique (Douala 1978).

Kokota na Bosangani ya nzoto kolongono ya mokili (OMS) na ONUDI

kokoma

Ezalaki na 1992, na bureau régional na Brazzaville, nde Marie-Hélène Mathey Boo akota na OMS lokola Chef ya Relations Extérieures oyo azali responsable ya coordination na ba partenaires nionso ya développement ya santé na Afrique mpe sima lokola Chef ya 'Unité ya relations inter-agences mpe mobilisation/ . boyangeli ya makoki ya libanda ya budget. Na sima kobanda 1999 tee na 2001, azuaki ebonga ya Conseiller spécial mpo na Afrique en charge ya mobilisation ya ba ressources na Union européenne na Bruxelles . Pendant 9 ans, temps na ye na OMS eyebanaki kaka te mpo na engagement na ye na makambo ya santé na continent africain, kasi mpe mpo na sens na ye ya négociation mpe na ba qualités na ye ya gestion.

Kobanda 1982 tee na 1991, asalaki na kati ya Organisation des Nations unies de développement industriel (UNIDO), d’abord en tant que économiste juridique na Gabon esika abandisaki institut sous-régional multi-secteur ya technologie appliquée, planification mpe évaluation ya projet ya développement, sima lokola mokambi na Nigeria .

Ministre

kokoma

Na avril 2001, gouvernement ya Kinshasa abengaki ye mpe azuaki ebonga ya ministre ya Industrie, Commerce, Petites et moyennes entreprises mpe artisanat tee na novembre [2] Na sima action na yango etali makasi pe kotombola misala ya ba secteurs industriels pe kosala cadre juridique oyo ekotombola sécurité pona ba investisseurs.

Ambassader na Gabon

kokoma

Kobanda 2003 tee na 2005, aponamaki ambassadeur extraordinaire mpe plénipotentiaire ya RDC na République gabonée . Sima kobanda 2005 tee na 2009, azuaki ebonga ya directeur général ya Centre international ya ba civilisations Bantu (CICIBA) [2] na Libreville esika a mettre en œuvre stratégie ya récupération na restructuration ya Institution ainsi que base de données informatisée mpe numérisation ya multimédia misolo ya mikanda.

Mopesi toli

kokoma

Na juillet 2009, azongi na Kinshasa mpo na kosala lokola Secrétaire exécutif ya Comité préparatoire ya Communauté ya Développement Afrique du Sud (SADC).

Kobanda 2010 kino 2021, Marie-Hélène Mathey Boo azali kosalela mayele mpe mayele na ye na secteur privé lokola conseiller supérieur na domaine juridique, na médiation, analyse/évaluation mpe mobilisation ya ba ressources. Très engagé na développement communautaire, azali mokonzi ya mabele ya Bokoli, province ya Mai-Ndombe, kozala mokitani ya Sa Majesté Koko Mwato I, mpe azali na kati ya bolenge na ye na vie communautaire mpo na bolamu ya ba populations locales.

Décoration ya biloko

kokoma
  • Mokambi ya Etoile Équateur ya Gabon .

Banote mpe ba références

kokoma