« Pulúpulú » : différence entre les versions

Contenu supprimé Contenu ajouté
m Moyogo a déplacé la page Pulupulu vers Pulúpulú
m Spellings and reformulations
Mokɔlɔ́tɔ 15 :
 
<!-- Definition and Characteristics -->
'''Pulupulu''' to '''diarrhées''' eza lolenge ya kolekisa bosoto ya petepete to ya mayi mayi [[mosukusuku na mitshopo]] mikolo nionso.<!--<ref name=WHO2013/> --> Mingi mingi esalaesalaka mua mikolo mpe ekoki komema [[bokauki ya mayi ya nzoto]] kolandana na bobungi bua mayi.<!--<ref name=WHO2013/> --> Bilembo ya bokauki ya mayi ya nzoto mingi mingi ebandaka na bobungi bua milelo ya loposo ya nzoto mpe mbongwana ya bomoto.<!--<ref name=WHO2013/> --> Yango ekoki kokoba kino na kozanga [[masuba]], [[pâleur|bobungi bua mokobo ya loposo]], [[tachycardie|motema kobeta mbangu mbangu]], mpe [[niveau eke ya bokebi|bolembu ya kosala likambo]] tango bokono oyo ezaboza kokoma makasi koleka.<!--<ref name=WHO2013/> --> Kolekisa bosoto ya petepete kasi eye ezali ya mayi te epayi ya bana bake baye bazali [[komela libele ya mama]], yango, ekoki kozala likambo te.<ref name=WHO2013/>
 
<!-- Cause and Diagnosis -->
Ntina eye eyebani mingi mpeza eza infection ya [[mitshopo]] kolandana na [[virus]], [[ba bacteries]], [[parasite]], to lolenge loye loyebani bo kovimba ya miqueuse to [[gastro-entérite]].<!--<ref name=WHO2013/> --> Ba infections oyo mingi mingi ezwamaka na bilei to na mayi oyo eza contaminé na nyei, to mbala moko kowuta na mutu mususu oyo azali na bokono bona.<!--<ref name=WHO2013/> --> Ekoki kokabolama na lolenge misato: pulupulu ya mayi ya ngonga mokuse, pulupulu ya makila ya ngonga mokuse, mpe soki ewumeli koleka poso mibale, yango ezali bongo pulupulu ya moto mangwongi.<!--<ref name=WHO2013/> --> Pulupulu ya mayi ya ngonga mokuse ekoki kozala elandani na infection ya [[choléra]].<!--<ref name=WHO2013/> --> Soki eza na makila yango eyebani mpe bo [[dysenterie]].<ref name=WHO2013/> Pulupulu ekoki mpe kozwama na banzela misusu oyo ezali ya infection te, yango eza:A number of non-infectious causes may also result in diarrhea including: [[hyperthyroïdie]], [[intolérance ya lactose]], [[bokono ya kovimbisa mitshopo|bokono ya kovimba mitshopo]], lolenge songolo to pakala ya bomeli bua nkisi, mpe [[syndrome ya kotungisama na mitshopo]] among other.<ref name=CEM2013>{{cite book|last1=Doyle|first1=edited by Basem Abdelmalak, D. John|title=Anesthesia for otolaryngologic surgery|date=2013|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge|isbn=1107018676|pages=282–287}}</ref> Na bambala mingi [[lolenge ya nyei]] esengelaka te mpo na koconfirmer ntina mpeza ya bokono.<ref name=NEJM2014/>
 
<!-- Prevention and Treatment -->
Prevention ya infection ya pulupulu esalemaka na nzela ya bolengeli malamu [[assainissement]], [[mayi ya komela]] ya petwa, na [[kosukola maboko]].<!--<ref name=WHO2013/> --> [[Komelisa mwana libele ya mama]] au moins sanza motoba yango mpe ezalaka recommander bo [[vaccin rotavirus|mangwele ya bobateli na rotavirus]].<!--<ref name=WHO2013/> --> [[Bozongisi mayi na nzela ya komela|Solution ya bozongisi mayi na bomeli]] (ORS), yango ezali bongo mayi ya petwa na motango moke ya mungwa mpe [[sukali]], yango eza choix malamu ya traitement.<!-- <ref name=WHO2013/> --> [[Zinc#Dietary supplement|ZincBa tabletscomprimé ya Zinc]] areezalaka also recommendedmpe recommandé.<ref name=WHO2013/> Ba traitements oyo etangemi bo ebikisiebikisa bamillion 50 ya bana na mibu 25 mileki.<ref name=WHO2010a>{{cite web |url=http://whqlibdoc.who.int/publications/2009/9789241598415_eng.pdf |title=whqlibdoc.who.int |format=PDF |work=[[World Health Organization]]}}</ref> Tango batu bazwamaka na pulupulu basengaka na bango bakoba koliya bilei malamu mpe babébé bakoba komela libele ya mama.<ref name=WHO2013/> Soki mayi ya kozongisa na nzoto oyo etekamaka ezwami te, batu bakoki kosalela basolution eye elengelami na ndako.<ref name=Prober2012>{{cite book|last1=Prober|first1=edited by Sarah Long, Larry Pickering, Charles G.|title=Principles and practice of pediatric infectious diseases|date=2012|publisher=Elsevier Saunders|location=Edinburgh|isbn=9781455739851|page=96|edition=4th |url=http://books.google.ca/books?id=TN2Gu2Af1BIC&pg=PA96}}</ref> Baye mayi ya nzoto ekauki mpeza makasi bakoki kosengela na bozongisi [[mayi na nzela intraveineuse|mayi na nzela ya mizisa]].<ref name=WHO2013/> Kasi, ba cas mingi; ekoki kolengelama malamu na bozongisi mayi na nzela ya monoko.<ref>{{cite web|author1=ACEP|title=Nation’s Emergency Physicians Announce List of Test and Procedures to Question as Part of Choosing Wisely Campaign|url=http://www.choosingwisely.org/nations-emergency-physicians-announce-list-of-test-and-procedures-to-question-as-part-of-choosing-wisely-campaign/|website=Choosing Wisely|accessdate=18 June 2014}}</ref> [[Ba antibiotique]], atako basalelaka yango mingi te, ekoki kozala recommander mpo na ba cas mike neti mpo na baye baza na pulupulu ya makila na fièvre ya makasi, baye baza na [[pulupulu ya bayi mibembo|pulupulu makasi sima ya mobembo]] ya makasi, mpe baye bazwami na ba bacteries to ba parasites songolo kati ya nyei nabango.<ref name=NEJM2014/> [[Loperamide]] ekoki kosalisa mpo na kokitisa mosukusuku nakati ya mitshopo kasi eza recommander te mpo na baye bazali kobela makasi.<ref name=NEJM2014>{{cite journal|last1=DuPont|first1=HL|title=Acute infectious diarrhea in immunocompetent adults.|journal=The New England journal of medicine|date=Apr 17, 2014|volume=370|issue=16|pages=1532–40|pmid=24738670|doi=10.1056/nejmra1301069}}</ref>
 
<!-- Epidemiology and Prognosis -->
Pene ya 1.7 kino 5&nbsp; ya babillion ya ba cas ya pulupulu ezwamaka na mobu moko namibu mokonionso.<ref name=WHO2013/><ref name=CEM2013/> Ezwamaka mingi na [[ba pays en voie de développement]], epayi wapi bana bake bazwaka pulupulu pene mbala misato na mbula.<ref name=WHO2013/> Na mokili2013 mobimba,motango utaya mobubaye banso bakufaki na pulupulu ezalaki 1.26 million ya batu, motango oyo mokitaki kowuta 2.58 million na 1990. Na 2012, pulupulu ezaezalaki ntina ya mibale ya [[Kokufa ya bomwana|liwa ya bana]] mike baye baza na mibu na se ya mibu mitano (0.76 million to 11%).<ref name=WHO2013/><ref name=CDC2013/> Pulupulu ya kozonga mbala na mbala ezalaka mpe ntina ya [[bolei mabe]] mpe ntina ya mikakatano miye miyebani koleka mpo namikomelaka bana bake ya mibu na se ya mitano.<ref name=WHO2013>{{cite web|title=Diarrhoeal disease Fact sheet N°330|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs330/en/|website=World Health Organization|accessdate=18 June 2014|date=April 2013}}</ref> Nkokoso misusu oyo ekoki kobimela sima na eleko molayi ekoki kowuta na bokoli mabe na nzoto mpe mayele.<ref name=CDC2013>{{cite web|title=Global Diarrhea Burden|url=http://www.cdc.gov/healthywater/global/diarrhea-burden.html|website=CDC|accessdate=18 June 2014|date=January 24, 2013}}</ref>
 
==Ba références==