Cet article est en train d'être traduit. SVP, ne fais pas de changes.
Mundeze
Mokeli: Djuna de Lannoy
Mobú: 2012
Bokesenisi: Nkota bikelami

 Nkota ya bosalisi na mokili mobimba
  Mundeze

Bendéle

Mundeze ezalí lokota ekélami epayi ya Djuna de Lannoy na mobu 2012,[1] mpo na batu ya bikolo nyoso bakoka koyekola yango pete mingi.

Na Mundeze, maloba nyoso mazalí na mobimbi ebóngolamaka te. Wuta wana tokoki kokela makelelo na suka -i, bankombo na -e, makonzámí na -a, mpe malandi na -o.

- Ndakisa na "pel-" (-loba)

  • peli = koloba
  • pele = liloba
  • pela = ya koloba
  • pelo = na maloba

Lisoló kokoma

Djuna de Lannoy akeli Mundeze na mobu 2012. Vicente akuti lokasa ya enternete na mobú 2021, banda wana basalisani kokolisa lokota óyo. Na ndakisa, balímboli makoma (tála eteni na ntina na makomi) pe bakeli Wiki na Febwali ya mobú 2021.

Lelo oyo ezalí lingomba ya batu oyo balobaka Mundeze basolola na Telegram pe na Discord.

Etsiselaka kokoma

Afabé kokoma

Ekomeli esálelami ezalí afabé ya Latin *, kasi ezangi Q mpe X.

Bongo afabé ya Mundeze ezalaka na mikanda oyo (maloba bakomami bobele na mikanda ya mike) : a, e, o, i, u, y, w, k, c, s, t, f, p, g, j, z, d, v, b, h, l, n, r, m

Molongo ya mikanda ekabolami na masangá:

  • Mileli 5 (a, e, o, i, u)
  • Mileli ya ndambo 2 (y, w)
  • Milelisi 17, bakesenami na kozonga mungongo (voix) (k, c, s, t, f, p), na mungongo (g, j, z, d, v, b) mpe milelisi bazalaka na ekokani ya mungongo te (h, l, n, r, m)

Lisangá na lisangá, milelisi bakesenami na kotálela esika ya kolekisa makelele, bandá mungongo (gorge) tii mbebo. Mikanda babengamaka lokola na API (Alphabet Phonétique International), longola kaka y [j], c [ʃ] mpe j [ʒ].

Ndenge ya kosangisa maloba kokoma

Molongo ya maloba kokoma

Mbala mingi, molongo ya maloba ezalí likambo-likelelo-ebakiseli, kasi ekoki esaleli pe molongo ebakiseli-likambo-likelelo.

Ndakisa:

  • kenji lovi djemila (SVO) = Kenji alingí Djemila
  • djemila kenji lovi (OSV) = Djemila Kenji alingí = Kenji alingí Djemila

Bilobeli misusu bazalí mobeko, bilobeli misusu bazalí tolí:

  • Elíngami etyamaka kaka na libosó ya masangá ya maloba.
  • Mbala mingi, likonzámí etyamaka na libosó ya nkombo, kasi ekokí kozala na nsima soki nkombo mosusu elandí te. Likonzámí elandí pe likelelo.
  • Mbala mingi, lilandi etyamaka na libosó ya maloba oyo ebóngoli.

Cas grammaticaux kokoma

Lokola ezalí ndelo po na molongo ya maloba, elembo ya "accusatif" ezalí pamba pamba, bongo "nominatif" ezalí "cas grammatical" kaka moko na Mundeze. Ba-cas misusu bayebisami na nzela ya bilíngami.

Na ndakisa, elíngami « na » (ona) ezalí na ntina po na komonisa soki tokende na esika mosusu.

Ndakisa:

  • myawe salti sop gofile = Nyaú apumbwí na mbeto (asi azalaki wana, nde atikalí wana)
  • myawe salti na sop gofile = Nyaú apumbwí na mbeto (azalaki wana nanu te)

Lidusú ya etsiselaka kokoma

Ekoki kolobaka Mundeze na madusú. Elingi koloba, ekoki kobomba maloba ya falaze soki likambo ezalí polele.

Ndakisa:

  • me siki das me jo senisi mea myawe (Nazoyoka mawa mpo nabungisi nyaú na ngai.) ➜ siki das senisi myawe (koyoka-mawa mpo kobungisa nyaú)

Yango wana, mbala mingi likelelo "kozala" ebombami.

Ndakisa:

  • kie tie? = Oyo nini ? (Oyo ezalí nini?)
  • tie buke = Oyo buku (Oyo ezalí buku)

Falaze ya nse ya kobakisa kokoma

Falaze ya nse ya kobakisa elobamaka kaka na nsima ya falaze mosusu, kasi ekoki kosálela elíngami ti (= ete). me meni tu reki (nakanisi olongi) = me meni ti tu reki (nakanisi ete olongi)

Motindo ya maloba kokoma

Nkombo kokoma

Boíke ya bankombo kokoma

Mpo na kosálela bankombo na boíke, ekoki kobákisa -y na suka ya liloba (na nsima ya -e), nkasi esengami te.

Emoto kokoma

Mundeze ekesenisi bankombo na kimobali pe kibomwasi te. Ekoki komonisa emoto na mabandi ba- (kimobali) pe ma- (kibomwasi).

Bankombo ya batu mpe ya bamboka kokoma

Na Mundeze, bankombo bakomami na mikanda ya minene te, atá bankombo ya batu mpe ya bamboka.

Artikle kokoma

Ezalí artikle na Mundeze te. Likambo emonisi kaka ezaleli ya sikisiki to sikisiki te. Soki likambo ekokisi koyeba ezaleli ya nkombo te, tolekisaka ezaleli ya sikisiki te. Mpo na koléndisa na ntina na bomoko ya likambo, esengeli kosalela liloba "un" (moko, 1). Mpo na koléndisa na ntina na motuya ya sikisiki te, esengeli kosalela likonzámí "ya" (mosusu, moko…).

Ndakisa

  • me si bate = Nazalí motu mobali
  • me si bate ke predio peli na tu = Nazalí motu oyo alobaki na yo lobi
  • tu si alta bate = Ozalí motu ya munene

Soki likambo ekoki koyokisa ntina ya kolobela te, bongo ekoki kosalela makonzámí lokola tia (oyo, wana).

Likonzámí kokoma

Na Mundeze, maloba nyoso bazalí na mobimbi ebóngola te. Wuta wana tokoki kokela makelelo na suka -i, bankombo na -e, makonzámí na -a, mpe malandi na -o.

Ndakisa na “pel-” (-loba)

  • pele: liloba
  • peli: koloba
  • pela: ya koloba
  • pelo: na maloba

Likonzámí etongamaka na kobakisa suka -a, bongo penepene makonzámí nyoso basilaka na -a[2].

Likonzámí ezalí liloba oyo ebongolaka nkombo. Mbala mingi elobamaka na libosó ya oyo, to na nsima ya likelelo.

Ebóngolamaka atá mbala moko te.

Ndakisa

  • alta evey (bandaku milaí)
  • blua pile (kisi ya bozinga)
  • warma nyame (elambo ya moto)
  • dosta kosade (boyókani ya boninga)
  • ta some (nzoto ya motu)

Ekokí kotya likonzámí mwa moke nsima ya nkombo soki likonzámí oyo elándami na likitana to nkombo mosusu te.

Ndakisa

  • Motu azolia ➜ nyama ane
  • Motu azolia ➜ ane nyama
  • Motu azolia sokolá ➜ ane nyama tcokolate

Na ndakisa oyo ya suka, likonzámí "nyama" ekoki kolobama na libosó ya "tcokolate" (sokolá) te, mpo bongo eyokani na nkombo oyo. "ane nyama tcokolate" elakisi mwa likambo lokola "Motu sokolá ya kolya" (?). Mpo na kolímbola falaze oyo ya malamu, ensengeli kosalela likitana: ane ke nyami tcokolate (Motu oyo azolya sokolá)


Lilandi kokoma

Na Mundeze, maloba nyoso bazalí na mobimbi ebóngola te. Wuta wana tokoki kokela makelelo na suka -i, bankombo na -e, makonzámí na -a, mpe malandi na -o.

Ndakisa na “pel-” (-loba)

pele: liloba peli: koloba pela: ya koloba pelo: na maloba

Lilandi etongamaka na kobakisa suka -o na mobimbi, bongo penepene malandi nyoso basilaka na -o *. Malandi bazalí na ntina na kopesela maloba ntina mosusu, to ebóngola ntango, esíká to loléngé (awa, kala, síká, yambo, kati, noki, b.n.b.). Na kokesena na Lingala, mbala mingi malandi batyamaka na libosó ya maloba mosusu.

Ndakisa

wayo reni (kokima mbangu) sato nyami (kolya ya kokoka) bono kanti (koyemba malamu) multo guli (komela mingi) guo bela (kitoko mpenza)

*Malandi misusu basilaka na -o te. Tókamata ndakisa ya ha (ee) mpe ne (te), mpe baloba-bisálele ya tabula-leksey (mobimba, nyoso, kaka, boye, wapi…)

tabula-leksey kokoma

KI-

(motuna)

TI-

(litálisi)

PY-

(sangó ya motuya te)

Y-

(sikisiki te)

NEY-

(koboya)

OL-

(mobimba)

AL-

(mosusu)

E

(elóko to likambo)

kie

(nini)

tie

(oyo)

pye

(atá nini)

ye

(eloko)

neye

(eloko te)

ole

(nyoso, biloko nyoso)

ale

(mosusu)

A

(liloba-ebakisi)

kia

(nini //biloko, nani //batu)

tia

(...oyo)

pya

(atá...nini)

ya

(...moko)

neya

(...moko te)

ola

(...nyoso)

ala

(...mosusu)

O

(lolenge)

kio

(ndenge nini)

tio

(boye)

pyo

(atá ndenge nini)

yo

(na lolenge moko)

neyo

(na lolenge moko te)

olo

(na ndenge nyoso)

alo

(na lolenge mosusu)

AS

(ntina)

kias

(mpo na nini)

tias

(na ntina wana, yango wana)

pyas

(atá ntina nini)

yas

(na ntina moko)

neyas

(na ntina moko te)

olas

(na ntina nyoso)

alas

(na ntina mosusu)

OS

(ntango)

kios

(ntango nini)

tios

(na ntango wana)

pyos

(atá ntango nini)

yos

(mokolo moko)

neyos

(mbala moko te, mokolo moko te)

olos

(ntango nyoso)

alos

(ntango mosusu)

AN

(motu)

kian

(nani)

tian

(ye wana)

pyan

(atá motu nani, soki mpe nani)

yan

(motu moko)

neyan

(motu moko te)

olan

(batu nyoso)

alan

(motu mosusu)

EN

(esika)

kien

(wapi)

tien

(wana)

pyen

(atá bisika nini)

yen

(esika moko)

neyen

(esika moko te)

olen

(bisika nyoso)

alen

(esika mosusu)

OM

(motuya)

kiom

(boni)

tiom

(motuya wana)

pyom

(atá motuya nini)

yom

(motuya moko)

neyom

(motuya moko te, eloko moko te)

olom

(mobimba)

alom

(motuya mosusu)

Likelelo kokoma

Ntango ya likelelo ezalí ya kopona, mpe esalemaka na malandi:

  • pretempo to preo: mpo na ntango eleki
  • nutempo to nuo: mpo na ntango ya sikoyo
  • postempo to poso: mpo na ntango ekoya

Ezalí mpe malandi mpo na kolakisa ezaleli ya likelelo, oyo batyamaka kaka na libosó ya likelelo:

  • jo: mpo na ekelá esili
  • so: mpo na ekelá ekobi
  • vo: mpo na ekelá elengenami

Makitana-boméi kokoma

  • me (ngai)
  • tu (yo)
  • lo (ye)
  • noy (biso)
  • voy (bino)
  • ley (bangó)

Motindo ya faláze kokoma

Falaze ya kotuna kokoma

Mpo na kotonga motuna (polele to te), ekoki kobakisa liloba "ki" na libosó to na suka ya falaze, to tosaleli maloba ya kotuna (baoyo batyamaka pe na libosó to na suka ya falaze). Maloba ya kotuna bakoki kolanda elíngami.

Ndakisa:

  • ki lo nyami? / lo nyami ki? = Alie?
  • – ha, lo nyami = Ee, alie.
  • – ne, lo guli = Te, amelí.

Le mot sur lequel porte l’interrogation se place normalement au début de la proposition, mais il faut parfois utiliser un pronom relatif pour pouvoir placer l’objet avant le sujet, ou pour que l’interrogation porte sur ce dernier, de manière à ce qu’il n’y ait pas ambigüité.


Ndakisa: ki lo predio pravesi tie? / lo predio pravesi tie ki? = Asombaki yangó lobi?

La particule interrogative ki peut également servir pour une interrogation réciproque, ou juste pour appliquer la question précédente à un nouveau sujet. On peut donc la traduire par « bongo » dans certains cas.

Ndakisa: me bono seti, ki tu? / me bono seti, tu ki? = Nazalí malamu, bongo yo?

Falaze ya koboya mpe ya kondimisa kokoma

Pour faire une phrase négative, il suffit de placer le mot « ne » (te) devant le mot qu’il nie. Pour insister sur l’affirmation d’une phrase, il suffit de placer le mot « ha » (ee, ya solo, nandimi) devant le mot qu’il affirme.

  • Ndakisa:

me ne kanti = Nazoyemba te.

Remarque: Pour éviter la confusion entre « non, je chante » et « ce n’est pas moi qui chante », on marque une pause dans le premier cas (ne, me kanti), et on met l’intonation sur le « ne » dans le second cas. Idem pour l’affirmative.

Pour la négation, il est également possible d’utiliser les corrélatifs négatifs, qui commencent par ney- (rien, aucun, jamais, nulle part, personne…). Par ailleurs, le fait d’utiliser une double négation revient à rendre la phrase positive.

Ndakisa:

  • me ne ami = Nalingí te

Koyánola na motuna kokoma

Pour répondre à une phrase négative (ou interronégative), on confirme (ha) ou infirme (no) ce qui a été dit.

Ndakisa: me ne dumi = Nazalí zoba te ➜ ha = Ya solo (tondimi)


Exclamative (falaze ya koganga? ya koléndisa?) kokoma

La phrase exclamative s’apparente un peu à la phrase affirmative, sauf que l’adverbe ha est utilisé pour appuyer la partie du discours sur laquelle on s’exclame.

Ndakisa: lo bono kanti = Ayembaka malamu

Exclarrogative kokoma

La phrase exclarrogative exprime la surprise, l’étonnement… posée sous forme de question rhétorique. Cette phrase n’est marquée que par une intonation prosodique interrogative (par une montée du ton sur la dernière syllabe), comme on l’entend en français dans le registre familier (ndakisa: « Osili? »).

Ndakisa: tu duro ne fini!? = Osili nanu te!?

Etongami ya maloba kokoma

Ndenge maloba etongamaka kokoma

Le mundeze est une langue agglutinante dans le sens où il possède des morphèmes invariables ayant un sens précis, qui peuvent s’agglutiner de manière régulière à un radical pour créer des mots. Ceci étant, presque tous les morphèmes ont un sens lorsqu’ils sont isolés, de sorte qu’il est presque possible d’utiliser le mundeze comme une langue isolante, si l’on considère les terminaisons grammaticales comme faisant partie du radical.

« Mon fils grandit beaucoup » : mea ide gualtisi (Mon fils beaucoup-grandit) = ide a me guo isi alta (Fils de moi beaucoup devient grand)

Bosanganisi ya maloba kokoma

En mundeze, on peut facilement créer de nouveaux mots en combinant des racines entre elles, par juxtaposition. La racine d’un mot est la partie de celui-ci qui précède la terminaison grammaticale. Par exemple, dans buke (livre) la racine est buk-, le -e étant la terminaison grammaticale qui indique qu’il s’agit d’un nom commun.

Le mundeze est une langue centripète, c’est-à-dire que l’élément déterminant précède le déterminé. C’est le cas pour l’ordre des mots dans une phrase, mais aussi pour la composition lexicale (pour les mots composés de plusieurs lexèmes).

Ndakisa

Wuta anar.e (groupe) et of.e (travail), on peut créer :

anarofe (anar–of.e) = travail de groupe ofanare (of–anar.e) = groupe de travail

Moleli ya bosalisi kokoma

On peut prononcer un –O– (écrit) ou un /ə/ (un schwa, jamais écrit) svarabhaktique dans le cas où l’on on n’est pas capable de prononcer une suite de consonnes (comme en français dans « ours-e brun »), notamment à cause d’une composition lexicale, mais l’accent tonique ne peut jamais tomber dessus. Exemples: demokrate (democratie), sub/ə/bode (sous-sol)

L’épenthèse est facultative et dépend donc de la difficulté que le locuteur ressentira pour prononcer fluidement la combinaison des lettres créées par la fusion des radicaux.

Mabandi na masili kokoma

Voici une liste de radicaux couramment employés en tant qu’affixes. Les préfixes sont des déterminants, et les suffixes des déterminés (racine principale) :

Mabandi kokoma
Masili kokoma

Maloba-Bisálele kokoma

Makomi kokoma

Mokomi ya libosó oyo akomi buku na Mundeze ezalí Vicente Costalago, na mokanda ya "latina peleye o mundeze" na Okotobe ya mobu 2021. Buku ya mibale ebimisami na Mundeze ezalí "kitceyara partey o mundeze", oyo ebimisami na Aprili ya mobu 2021 na Vicente Costalago mpe Djuna de Lannoy, bango babimisi mpe "decela tutume" na Yanuali ya mobu 2022

Bandakisa ya bafalaze kokoma

  • salam! kio tu seti? = Mbote! Sango nini?
  • me bono seti. danke. = Sango te. Melesi.
  • kio tu nami? = Nkombo na yo nani?
  • me nami sukina. = Nkombo na ngai Sukina.
  • ki tu mundezi? = Olobaka mundeze?
  • ne jo, may me voli leri lo. = Nanu te, nkasi nalingi koyekola yango.
  • nio me, si bela eze. = Ngai mpe, eza lokota ya kitoko.

Tála mpé kokoma

References kokoma

  1. http://www.europalingua.eu
  2. Certains adjectifs ne finissent pas par -a. C’est notamment le cas des adjectifs numéraux (deux, trois, dix-huit…) et des mots-outils du tabula-leksey (cette, quels, tous, aucune…)